fbpx
Manastir Manasija slika iz vazduha

Manastir Manasija

Manastir Manasija je srednjovekovni srpski manastir okružen šumom, mirom i tišinom. Kompleks je zaštićen velikim zidovima koji su služili za odbranu, i koji su povezani sa 11 kula od kojih je najpoznatija Despotova kula. Jedan je od najlepših manastira u Srbiji i jedan od onih koji će svi uvek prepoznati kada ga vide na fotografiji.

Manastir Manasija slika iz vazduha
Foto: Slobodan Botoški

Gde se nalazi manastir Manasija / Kako stići :

Manastir Manasija se nalazi kod Despotovca, od kojeg je udaljena svega dva kilometra. Od isključenja sa autoputa Beograd – Niš do manastira ima 30ak kilometara. Od Beograda je manastir Manasija udaljen 138 km, od Niša 117 km a od Čačka 123 km.

Do Despotovca se može stići autobusom iz Beograda, a od Despotovca do Manasije možete stići pešice ili auto-stopom. Za detalje možete pozvati autobusku stanicu u Despotovcu, tel. 035 / 611-162.

Ispod se nalazi mapa puta do manastira Manasija.

Istorija manastira Manasija

Prepostavlja se da je gradnja manastira počela 1407. godine a zidanje je trajalo oko deset godina. U vreme kada je sagrađen ovo je bio muški manastir, ali od 1954. godine manastir Manasija postaje ženski manastir, na čijem je čelu igumanija.

Manastir je stradao već sredinom 15. veka. Obnova je započela 1806. i tokom 19. veka u Manasiji su izvedeni prvi konzervatorski radovi u Srbiji.

Od starih manastirskih zdanja, pored crkve i trpezarije sačuvan je i obnovljen samo „mali” konak desno od ulaza u portu, na čijem se spratu danas nalazi kapela posvećena Sv. Krstu.

Manastir Manasija je 2007 godine obeležio 600 godina postojanja.

Čija je zadužbina Manasija?

Manastir Manasija je zadužbina despota Stefana Lazarevića. Iako je trebala da bude i njegova grobna crkva, nakon smrti despot Stefan je sahranjen u manastiru Koporinu, njegovoj drugoj zadužbini. Još uvek je aktuelna diskusija da li se sada njegovi posmrtni ostaci nalaze u Manasiji ili Koporinu.

Šta videti u manastiru Manasija?

Ukoliko želite da posetite ovaj manastir, predlažemo vam da pogledate i  ideju za izlet koju smo pripremili za vas. U pitanju je jednodnevni izlet, a pored manastira možete obići i Krupajsko vrelo i još nekoliko lepota ovog kraja jer su sve lokacije veoma blizu.

Kompleks manastira Manasija

Manastir štiti jedanaest kula osmatračnica, a najveća je Despotova Kula. Pored visine, u odnosu na ostale kule se ističe posebno ukrašenim arkadama i prozorima. U ovu Donžon kulu nije dozvoljen ulaz. Dozvoljeno je popeti se stepenicama koje vode do samog ulaza u kulu, sa kojeg se pruža lep pogled na unutrašnjost kompleksa.

Ulaskom u samo srce ovog fascinantnog srednjovekovnog utvrđenja, dolazi se do crkve posvećene Svetoj Trojici. Na freskama unutar crkve posebno su značajne scene Hristovih čuda i Uspenja Bogorodice. Najbolje očuvanu građevinu prvobitnog manastirskog kompleksa predstavlja manastirska trpezarija i konak. Kapacitet je bio između 250 i 300 osoba.

Pogledajte kratak video sniman iz vazduha i sami se uverite u lepote ovog manasira.

Arhitektura manastira

Posle Visokih Dečana, koji pripadaju starijoj, raškoj školi, crkva Svete Trojice u Manasiji drugi je po veličini srednjovekovni srpski hram i poslednja monumentalna građevina moravske arhitekture i srednjovekovne Srbije.

Glavna manastirska crkva je pravougaone osnove, sa upisanim krstom, a zidana je od tesanog kamena, koji je vezivan malterom. Pod u glavnoj crkvi je izgrađen od kombinacije kamena i mermernih ploča, koje su složene u formi mozaika, a u čijoj osnovi je krst.

Freske manastira

Najpoznatija freska iz manastira Manasija je freska Svetih ratnika. Zbog čestih pustošenja i spaljivanja svega četvrtina tih fresaka je očuvano iz tog doba. Slikarstvo Manasije pripada moravskoj školi, a u evropskim okvirima poznato je kao Resavska renesansa.

Resavska škola

Stefanova zadužbina je u srednjovekovnoj Srbiji postala centar za prepisivanje knjiga, koja je u narodu poznata kao Resavska škola. Kreirana je sa ciljem da se izvrši ispravka, usled mnogih prevođenja i netačnih prepisivanja tekstova crkvene književnosti i da se učini temeljita izmena dotadašnjeg pravopisa. U manastiru se i danas čuva bogata biblioteka i arhiv. 

Resavskoj prepisivačkoj školi svesrdno je pomagao despot Stefan i sam jedan od najnadarenijih srednjovekovnih srpskih pisaca.  Njegovo delo „Slovo Ljubve“ (reč o ljubavi) vrsno je pesničko delo prepoznatljivo po neposrednosti kazivanja i iskazivanju osećanja.

Manastir Manasija Viteški festival

Najveći viteški festival Just Out organizuje se svake godine u Manasiji. Pored degustacije hrane i pića, posetioci mogu da uživaju i u demonstraciji viteških igara i srednjovekovnih zanata. Festival je okrenut tradicionalnim vrednostima i učesnici su vitezovi iz različitih zemalja.

Zanimljivost
Manastir Manasija poznat je i pod drugim nazivom- Manastir Resava. Ovaj naziv je dobila zbog lokacije, jer se manastir nalazi u klisuri reke Resave

Manastir Manasija kontakt

Telefon: +381 35 611 290

email: manastirmanasija@mts.rs

Radno vreme

U letnjim mesecima, od maja do kraja oktobra: 8 – 19 časova.

U zimskim mesecima, od novembra do kraja aprila: 8 – 16 časova.

Cene ulaznica

Ulaz u manastir je besplatan.

Šta još videti u okolini:

  • Resavska pećina
  • Krupajsko vrelo
  • Vodopad Veliki buk
  • Banja Ždrelo

Podelite sa nama Vaše utiske. Ukoliko smatrate da neke informacije nedostaju, pišite nam u komentaru.

Оставите коментар

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.

Scroll to Top